PRIMENA HIBRIDNIH SISTEMA U NEUROREHABILITACIJI

  • Olivera Djordjevic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija; Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija
  • Ana Radic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija
  • Aleksandra Vidakovic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija; Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija
  • Sindi Mitrovic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija; Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija
  • Suzana Dedijer Dujovic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija; Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija
  • Tijana Dimkic Tomic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija; Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija
  • Ljubica Konstantinovic Klinika za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, Odeljenje za neurorehabilitaciju, Beograd, Srbija; Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija
Ključne reči: hibridni sistemi, mozak računar interfejs, funckionalna električna stimulacija, virtuelna realnost

Sažetak


Primena hibridnih sistema u neurorehabilitaciji predstavlja važan napredak na ovom polju, objedinjavajući terapeutski i tehnološki pristup čiji je cilj poboljšanje funkcionalnog ishoda kod pacijenata sa neurološkim deficitom. Preduslov za razvoj hibridnih sistema su tehnološka rešenja koja omogućavaju kombinovanje bioloških signala i inovativne tehnologije u sprovođenju rehabilitacije. Strategija usmerena na više mehanizama kontrole izvodjenja funkcionalnog zadatka uzima u obzir složenu prirodu neurološkog oštećenja i plasticiteta i omogućava razvovrsniji rehabilitacioni pristup. Hibridni sistemi u neurorehabilitaciji su u mogućnosti da integrišu sledeće modalitete: mozak – računar interfejs, robotičku asistenciju, funkcionalnu električnu stimulaciju I virtulenu realnost. Cilj primene ovih sistema je stimulisanje motornog učenja, obezbeđivanje multimodalnog senzornog feedbacka i korišćenje naprednijih  kontrolnih algoritama upravljanja kroz aktivno učešće pacijenta u terapeutskim procedurama u realnom vremenu. Kliničke studije su pokazale da hibridni sistemi mogu da unaprede motorne funkcije kod ispitanika nakon moždanog udara, lezija kičmene moždine,  kod pacijenata sa neurodegenerativnim bolestima. One su pokazale merljive promene relevantnih ishodnih varijabli funkcionalnosti kod ovih pacijenata. Pored toga, nove tehnologije omogućavaju dozirane, individualnizovane, repetitivne i ciljane rehabilitacione postupke, koji su veoma važni u neurološkom oporavku.

 Hibridnim sistemi u neurorehabilitaciji su primer integirsanja neuronauka, inženjerskog I kliničkog pristupa, čiji je cilj maksimiziranja funkcionalnog oporavka pacijenata sa neurološkim deficitom kod kojih je konvencionalni rehabilitaioni pristup dao suboptimalne rezultate. Fokus budućeg razvoja novih tehnologija u neurorehabilitaciji treba da bude usmeren na njihovu širu dosupnost, poboljšanje ergonomike I koristničkog interfejsa I integrisanje sa algoritmima mašinskog učenja u cilju dalje individualizacije I obezbeđivanja adaptabilinih strategija rehabilitacije ovih pacijenata.

Objavljeno
2026/03/11
Broj časopisa
Rubrika
Pregledni naučni članak