DIJAGNOZA I TERAPIJA VARIKSNOG KRVARENJA

  • Dusan Popovic Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija; Univerzitetski kliničko-bolnički centar „Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, Klinika za internu medicinu, Beograd, Srbija
  • Marija Marjanović Haljilji Univerzitetski kliničko-bolnički centar „Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, Klinika za internu medicinu, Beograd, Srbija
  • Dragana Mijac Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija; Univerzitetski klinički centar Srbije, Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju, Beograd, Srbija
  • Jelena Martinov-Nestorov Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija; Univerzitetski klinički centar Srbije, Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju, Beograd, Srbija
  • Jasna Trbojevic-Stankovic Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija; Univerzitetski kliničko-bolnički centar „Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, Klinika za urologiju, Beograd, Srbija
  • Milica Radojkovic Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija; Univerzitetski kliničko-bolnički centar „Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, Klinika za internu medicinu, Beograd, Srbija
  • Branka Filipovic Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, Srbija; Univerzitetski kliničko-bolnički centar „Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, Klinika za internu medicinu, Beograd, Srbija
Ključne reči: variksi, krvarenje, portna hipertenzija

Sažetak


Portna hipertenzija se definiše kao povećanje hepatovenskog gradijenta pritiska (HVPG), najčešće nastalog kao posledica ciroze jetre, što dovodi do razvoja portosistemskih kolaterala, naročito variksa jednjaka. U trenutku postavljanja dijagnoze ciroze jetre, približno 50% pacijenata ima varikse jednjaka, a variksno krvarenje predstavlja jednu od najtežih i najdramatičnijih stanja u gastroenterologiji.

Ezofagogastroduodenoskopija predstavlja osnovnu dijagnostičku i terapijsku metodu u variksnom krvarenju. Terapijske mogućnosti obuhvataju endoskopsku hemostazu, farmakoterapiju, balon tamponadu, interventne radiološke procedure i hirurško lečenje. Endoskopska band ligacija je metoda prvog izbora, dok se skleroterapija, koja podrazumeva intravaricealnu ili paravaricealnu primenu sklerozantnih sredstava, danas znatno ređe koristi.

Farmakološko lečenje uključuje primenu splanhičkih vazokonstriktora, poput somatostatinskih analoga i terlipresina, uz obavezne suportivne mere koje podrazumevaju nadoknadu tečnosti, transfuziju krvnih derivata i korekciju koagulopatije. Kod pacijenata sa cirozom jetre i variksnim krvarenjem neophodna je profilaktička primena antibiotika, najčešće fluorohinolona ili cefalosporina.

Balon tamponada, primenom Sengstaken–Blakemore, Minnesota ili Linton–Nachlas sondi, koristi se kao privremena mera hemostaze. U slučajevima refraktornim na standardno lečenje, može se razmotriti transjugularni intrahepatični portosistemski šant (TIPS) ili hirurško lečenje kod pažljivo odabranih pacijenata. Lečenje variksnog krvarenja zahteva zbrinjavanje u jedinicama intenzivne nege i multidisciplinarni pristup.

 

Objavljeno
2026/03/13
Broj časopisa
Rubrika
Pregledni naučni članak