Procena temporomandibularnih poremećaja u odnosu na dizajn ronilačkog usnika
Sažetak
Uvod/Cilj. Ronjenje sa bocama je sport čija se popularnost izuzetno povećava. Danas se stomatolozi u svojim ordinacijama sve češće susreću sa pacijentima-roniocima. Prilikom tretmana pacijenta koji roni, stomatolozi bi trebalo da budu upoznati sa stanjem zvanim „sindrom ronilačkih usta“, koji uključuje bol u zglobu i zubima, oštećenje desni ili hiperplaziju gingive – zubnog mesa. Većina ronilaca se žali na bol temporomandibularnog zgloba i mastikatornih mišića; neadekvatan usnik može pogoršati temporomandibularne poremećaje (TMP) čak i kada u svakodnevnom životu ne postoje njeni simptomi. Cilj ovog istraživanja bio je da se pronađe pristojna zamena za potpuno prilagođen usnik, koji nije prisutan na našem tržištu i da se otkrije koji su kvaliteti dobrog usnika i kolika je rasprostanjenost TMP među roniocima. Metode. U ovom istraživanju učestvovalo je 30 ronilaca sa bocama. Ronioci su ispunjavali upitnik nakon ronjenja po dva puta sa svakim od tri različita komercijalna usnika obezbeđenih za ovo istraživanje (Mares Universal, Seac sub, Mares LiquidSkin). Oni su procenjivali usnike i davali uvid u rasprostranjenost simptoma TMP-a izazvanih korišćenjem usnika. Rezultati. Prema prosečnoj oceni zadovoljstva (najmanje prisustvo simptoma kao što su bol, umor i ukočenost mastikatornih mišića i zgloba vilice), ovo istraživanje je pokazalo da je usnik Mares LiquidSkin najbolji od tri posmatrana komercijalna usnika. Prosečna ocena zadovoljstva je bila 7.07 (od ukupno 10) i pokazani su izuzetni rezultati – nijedan ronilac se nije žalio na ukočenost vilice i mišića za vreme i posle ronjenja sa ovim usnikom, a u poređenju sa drugim usnicima, on je kod manjeg broja ispitanika izazivao bol u orofacijalnoj regiji i nelagodnost prilikom gutanja. Anatomija i materijal usnika pokazali su se kao ekstremno važan faktor. Zaključak. Nekoliko faktora čine dobar dizajn usnika: izbor materijala, njegova elastičnost i mekoća, debljina i dužina interdentalne platforme ugriza i širina platforme koji se stavlja u vestibulum. Idealan materijal je mekani silikon, interdentalna platforma ugriza bi trebalo da podržava zadnje zube i širina bi trebalo da odgovara širini čeljusti.
Reference
Hobson RS, Newton JP. Dental evaluation of scuba diving mouthpieces using a subject assessment index and radiological analysis of jaw position. Br J Sports Med 2001; 35(2): 84‒8.
Hobson RS. Temporomandibular dysfunction syndrome asso-ciated with scuba diving mouthpieces. Br J Sports Med 1991; 25(1): 49‒51.
Jagger RG, Jackson SJ, Jagger DC. In at the deep end - an insight into scuba diving and related dental problems for the GDP. Br Dent J 1997; 183(10): 380‒2.
de Leeuw R. Temporomandibular disorders. In: de Leeuw R, edi-tor. Orofacial pain guidelines for assesment, diagnosis and management. 4th ed. Hanover Park, IL: Quintessence Publishing Co, Inc; 2008. p. 158–76.
Schiffman E, Ohrbach R, Truelove E, Look J, Anderson G, Goulet JP, et al. Diagnostic Criteria for Temporomandibular Disorders (DC/TMD) for Clinical and Research Applications: recommendations of the International RDC/TMD Consortium Network* and Orofacial Pain Special Interest Group†. J Oral Facial Pain Headache. J Oral Facial Pain Headache 2014; 28(1): 6‒27.
Manfredini D. Fundamentals of TMD management. In: Manfre-dini D, editor. Current concepts on temporomandibular dis-orders. Berlin: Quintessence Publishing; 2010. p. 305–18.
Öztürk Ö, Tek M, Seven H. Temporomandibular disorders in scuba divers-an increased risk during diving certification train-ing. J Craniofac Surg 2012; 23(6): 1825‒9.
Aldridge RD, Fenlon MR. Prevalence of temporomandibular dysfunction in a group of scuba divers. Br J Sports Med 2004; 38(1): 69‒72.
Hobson RS. Airway efficiency during the use of SCUBA diving mouthpieces. Br J Sports Med 1996; 30(2): 145‒7.
Scully C, Cawson RA. Travel, sports, leisure activities and health. In: Scully C, Cawson RA, editors. Medical problems in dentistry. 5th ed. Edinburgh: Elsevier Churchill Livingstone; 2005. p. 546–55.
Grant SM, Jonhson F. Diver's mouth syndrome: a report of two cases and construction of custom-made regulator mouthpiec-es. Dent Update 1998; 25(6): 254‒6.
Koob A, Ohlmann B, Gabbert O, Klingmann, Rammelsberg P, Schmitter M. Temporomandibular disorders in association with scuba diving. Clin J Sports Med 2005; 15(5): 359‒63.
Balestra C, Germonpré P, Marroni A, Snoeck T. Scuba diving can induce stress of the temporomandibular joint leading to head-ache. Br J Sports Med 2004; 38(1): 102‒4.
Lobezzo F, Van Wijk AJ, Klingler MC, Ruiz Vicente E, Van Dijk CJ, Eijkman MA. Predictors for the development of temporomandibular disorders in scuba divers. J Oral Rehabil 2014; 41(8): 573‒80.
Scholtanus JD. Gingiva damaged by ill-fitting scuba-diving mouthpiece. Ned Tijdschr Tandheelkd 2003; 110(10): 403‒5. (Dutch)
Zadik Y, Drucker S. Diving dentistry: a review of the dental implications of scuba diving. Aust Dent J 2011; 56(3): 265‒71.
