In vitro klijanje i vijabilnost polenovih zrna graška nakon primene organskih nanođubriva
Sažetak
Cilj istraživanja bio je da se proceni uticaj dva organska nanođubriva, Lithovit i Nagro,
na in vitro klijanje, dužinu polenove cevi i vijabilnost polena Pisum sativum L cv. Pleven 4.
Uticaj njihove primene bio je visok, odnosno viši od vrednosti u kontroli (44.2 % za klijanja polena i 47.23 % za izduživanja polenovih cevi), kao i od vrednosti za kontrolno organsko đubrivo Biofa na bazi algi (17.5 i 27.9 %, respektivno). Polenova zrna su inokulisana u četiri medijuma. Medijum sa 15% saharoze i 1% agara pokazao je najveći stimulativni uticaj na polenova zrna graška. Vijabilnost polena, procenjena bojenjem sa 1% karmin crvenom, bila je u granicama 74.72-87.97%. Najviša vijabilnost polenovih zrna zabeležena je nakon primene nanođubriva Nagro.
Reference
Bhangoo, M.S., Day, K. S., Sudanagunta, V. R., & Petrucet ,V.E. (1988). Application of poultry manure influence on Thompson seedless grape production and soil properties. HortScience, 23(6), 1010-1012.
Bolat, I., & Pirlak, L. (1999). An investigation on pollen viability, germination and tube growth in some stone fruits. Turkish Journal of Agriculture and Forestry, 23(4), 383-389.
Buyukkartal, H.N. (2003). In vitro pollen germination and pollen tube characteristics in tetraploid red clover (Trifolium pratense L.). Turkish Journal of Botany, 27, 57-61.
Coser, S.M., Fontes, M.M.P., & Ferreira, M.F.S. (2012). Assessment of pollen viability in guava genotypes. Acta Horticulturae, 959, 141-144. Retrieved from http://www.actahort.org/books/959/959_17.htm
Cresti, M., & Tiezzi, A. (1992). Sexual plant reproduction. In E. S. Pierson & Y. Q. Li (Eds.), The cytoskeleton of pollen grains and pollen tube (pp. 99-113). Berlin, Germanz: Springer-Verlag. Retrieved from ttps://link.springer.com/chapter/10.1007%2F978-3-642-77677-9_10
Dane, F., Olgun, G., & Dalgic, O. (2004). In vitro pollen germination of some plant species in basic culture medium. Journal of Cell and Molecular Biology, 3, 71-76.
Franzon, R.C., Correa, E.R., & Raseira, M.C.B. (2005). In vitro pollen germination of feijoa (Acca sellowiana (Berg) Burret). Crop Breeding and Applied Biotechnology, 5(2), 229-233. doi 10.12702/1984-7033.v05n02a14.
Gwata, E.T., Wofford, D.S., Pfahler, P.L., & Boote, K.J. (2003). Pollen morphology and in vitro germination characteristics of nodulating and non-nodulating soybean (Glicine max L.) genotypes. Theoretical and Applied Genetics, 106(5), 837-839. doi:10.1007/s00122-002-1097-8
Hassan, A.M., Abd-Alhamid, N., Rawheya Aly, B.M.A., Hassan, H.S.A., Abdelhafez, A.A., & Laila, F.H. (2015). Effect of organic and bio-fertilization on yield and quality of „Manzanillo“ olives. Middle East Journal of Agriculture Research, 4(3), 485-493.
Khosh-Khui, M., Bassiri A., & Niknejad, M. (1976). Effects of temperature and humidity on pollen viability of six rose species. Canadian Journal of Plant Science, 56(3), 517-523.
Manjunatha, S.B., Biradar, D.P., & Aladakatti, Y.R. (2016). Nanotechnology and its applications in agriculture: A review. Journal of Pharmaceutical Sciences, 29(1), 1-13. Retrieved from http://14.139.155.167/test5/index.php/kjas/article/viewFile/7890/8148
Martin, F.W. (1972). In vitro measurement of pollen tube growth inhibition. Plant Physiology, 49(6), 924-925.
Neves, T.S., Machado, G.M.E., & Oliveira, R.P. (1997). Efeito de diferentes concentracoes de carboidratos e acido borico na germinacao de graos de polen de cubiuzeiro e cupuacuzeiro. Revista Brasileira de Fruticultura, 19, 207-211.
Nikolova, V., Angelova, S., Kalapchieva, S., Petkova, V., & Stoeva, V. (2012). High temperature influence on the pollen viability of Pisum sativum L. accessions. Agrarni nauki / Agricultural Sciences, 4(8), 74-80.
Pavlov, D., & Kostov, K. (2001). Forage production (3rd edition). Plovdiv, Bulgaria: Agrarian Univeristy Press. (In Bulgarian)
Salles, L.A., Ramos, J.D., Pasqual, M., Junqueira, K.P., & Silva, A.B. (2006). Sucrose e pH na germinacao in vitro de graos de polen de citros. Revista Ciência e Agrotecnológia, 30: 170-174. Retrieved from https://dx.doi.org/10.1590/S1413-70542006000100025
Sekhon, B.S. (2014). Nanotechnology in agri-food production: an overview. Nanotechnology, Science and Applications, 7, 31-53. doi 10.2147/NSA.S39406.
Sharafi, Y., Motallebbi-Azar, A., & Bahmani, A. (2011). In vitro pollen germination, pollen tube growth and longevity in some genotypes of loquat (Eriobotria japonica Lindl.). African Journal of Biotechnology, 10(41): 8064-8069. doi 10.5897/AJB11.701.
Sheykhbaglou, R., Sedghi, M., Shishevan, M.T., & Sharifi, R.S. (2010). Effects of nano-iron oxide particles on agronomic traits of soybean. Notulae Scientia Biologicae, 2(2), 112–113. doi 10.15835/nsb.2.2.4667
Soares, T. L., de Oliveira e Silva, S., de Carvalho Costa, M.A.P., Santos-Serejo, J.A., da Silva Souza, A., Lino, L. S. M. ... de Jesus, O.N. (2008). In vitro germination and viability of pollen grains of banana diploids. Crop Breeding and Applied Biotechnology, 8, 111-118.
Stanley, R.G., & Linskens, H.F. (1974). Pollen: Biology, biochemistry, management. Berlin, Germany: Springer-Verlag.
Wang, Z.Y., Yaxin, G., Scott, M., & Spangenberg, G. (2004). Viability and longevity of pollen from transgenic and nontransgenic tall fescue (Festuca arundinacea) (Poaceae) plants. American Journal of Botany, 91, 523-530. doi 10.3732/ajb.91.4.523
Warnock, S. J., & Hagedorn, D. J. (1956). Germination and storage of pea (Pisum sativum L.) pollen. Agronomy Journal, 48(8), 347-352. doi 10.2134/agronj1956.00021962004800080004x
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
