Biologija i štetnost Planococcus vovae (Nassonov) (Hemiptera: Pseudococcidae) na području Beograda
Sažetak
Planococcus vovae (Nassonov) (Hemiptera: Pseudococcidae) je značajna štetočina na
biljkama iz familije Cupressaceae. Poslednjih godina je na području Beograda prisutna u
brojnim populacijama na Juniperus spp. Hraneći se na svim nadzemnim delovima biljaka
dovodi do zastoja u porastu, hloroze i sušenja četina, sušenja grana, a pri jakoj infestaciji i celih biljaka. Osim toga, vaš izlučuje velike količine medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice koje utiču na smanjenje fotosinteze i brže propadanje biljaka.
Na teritoriji Beograda P. vovae je tokom 2007. i 2008. godine utvrđena na Juniperus spp.
na 12 lokacija i na Thuja sp. na samo jednoj lokaciji. Ustanovljeno je da razvija tri generacije godišnje i da prezimljava u stadijumu jajeta i larve drugog stupnja na granama biljaka. Imaga prve generacije registrovana su krajem maja, druge generacije početkom avgusta, a treće početkom oktobra. Različit način prezimljavanja, neujednačen period ovipozicije, kao i embrionalnog i larvenog razvića, dovode do preklapanja generacija i stalnog prisustvo svih razvojnih stadijuma na biljkama.
Na različitim lokacijama, naseljenost biljaka vašima kretala se od pojedinačnih jedinki do
veoma brojnih kolonija, pri čemu je najjači intenzitet napada zabeležen na lokacijama Bežanija, Dorćol i Voždovac.
U kolonijama vaši registrovane su predatorske vrste Chrysoperla carnea (Stephens) (Neuroptera, Chrysopidae) i Nephus bipunctatus (Kugelann) (Coleoptera, Coccinelidae), pri čemu je N. bipunctatus nova vrsta za faunu Srbije.
Reference
Ben-Dov, Y. (2008). ScaleNet: A database of the scale insects of the word. Last updated 14 November 2013. Retrieved from http://www.sel.barc.usda.gov/scalenet/scalenet.htm
Борхсениус, Н.С. (1963). Практический определитель кокцид (Coccoidea) културных растений и лесных пород СССР. Москва - Ленинград, Русија: Академии Наук СССР, 1-311.
Danzig, E.M., & Gavrilov, I.A. (2010). Mealybugs of the genera Planococcus and Crisicoccus (Sternorrhyncha: Pseudococcidae) of Russia and adjacent countries. Zoosystematica Rossica, 19(1), 39-49.
Francardi, V., & Covassi, M. (1992). Biological and Ecological Notes on the Planococcus vovae (Nassonov) (Homoptera: Pseudococcidae) Living on Juniperus sp. in Tuscany. Redia, 75, 1-20.
Glavendekić, M. (2006). Štitaši (Insecta, Coccoidea) štetni u rasadničkoj proizvodnji. In: Seminar Pejzažna hortikultura, Zbornik predavanja, Banja Vrujci. 32-37.
Graora, D., Spasić, R., & Ilić, S. (2008). Prilog poznavanju vrste Planococcus vovae (Nassonov) (Homoptera: Pseudococcidae). In: IX savetovanje o zaštiti bilja, Zbornik
rezimea, Zlatibor. 116-117.
Japoshvili, G., & Karaca, I. (2002). Coccid (Homoptera: Coccoidea) species of Isparta Province, and their parasitoids from Turkey and Georgia. Turkish Journal of Zoology, 26(4), 371-376.
Kaydan, M.B., Kilincer, N., Uygun, N., Japoshvilli, G., & Gaimari, S. (2006). Parasitoids and predators of Pseudococcidae (Hemiptera: Coccoidea) in Ankara, Turkey. Phytoparasitica, 34(4), 331-337. doi:10.1007/BF02981018.
Kosztarab, M., & Kozar, F. (1988). Scale insects of Central Europe. Budapest, Hungary: Akademia Kiado. 1-455.
Козаржевская, Е. (1992). Вредители декоративных растений. Щитовки, лажнощитовки, червецы. Москва, Русија: Наука. 1-357.
Kozarzhevskaya, E., & Mihajlović, Lj. (1983). The fauna of coniferous scale insects (Homoptera: Coccoidea) and their parasites in Yugoslavia. In: Verhandlungen des Zehnten Internationalen Symposiums über Entomofaunistik Mitteleuropas (SIEEC X), Budapest. 405-408.
Lotfalizadeh, H., & Ahmadi, A.A. (2000). Natural Enemies of Cypress Tree Mealybug Planococcus vovae (Nasonov), and Their Parasitoid in Shiraz. Iran Agricultural Research, 19(2), 145-154.
Mahr, S., Cloyd, R., Mahr, D., & Sadof, C. (2001). Biological control of insects and other pests of greenhouse crops. Madison, WI, USA: University of Wisconsin - Cooperative Extension Madison. 1-100.
Moghadam, M. (2006). The mealybugs of southhern of Iran (Hem. Coccoidea: Pseudococcidae). Journal of Entomological Society of Iran, 26(1), 1-11.
Samani, T. (2007). Aspects of the reproductive biology of the cypress mealybug, Planococcus vovae Nassonov (Hemiptera: Pseudococcidae). Jerusalem, Israel: Hebrew University of Jerusalem. PhD thesis. 1-56.
Sisman, S., & Ulgenturk, S. (2010). Scale insect species (Hemiptera: Coccoidea) in the Turkish Republic of Northern Cyprus. Turkish Journal of Zoology, 34(2), 219-224.
Talebi, A.A., Ameri, A., Fathipour, Y., & Rakhshani, E. (2008). Natural Enemies of Cypress Tree Mealybug, Planococcus vovae (Nasonov) (Hem. Pseudococcidae), and
their Parasitoids in Tehran, Iran. Journal Agricultural Science and Technology, 10(2), 123-133.
Ulgenturk, S., & Canakcioglu, H. (2004). Scale insect pests on ornamental plants in urban habitats in Turkey. Journal of Pest Science, 77(2), 79-84. doi:10.1007/s10340-003-0031-4.
Ulgenturk, S., Canakcioglu, H., & Kaygin, A. (2004). Scale insects of the conifer trees in Turkey and their zoogeographical distribution. Journal of Pest Science, 77(2), 99-104. doi:10.1007/s10340-003-0035-0.
Uygun, N., Sengonca, C., Erkilic, L., & Schade, M. (1998). The Coccoidea fauna and their host plants in cultivated and non-cultivated areas in the East Mediterranean region
of Turkey. Acta Phytopathologica Academiae Scientiarum Hungaricae, 33(1-2), 183-191.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
