Razgradnja acetamiprida u plodovima trešanja

  • Sanja D Lazić Univerzitet u Novom Sadu Poljoprivredni fakultet Departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine
  • Dragana B Šunjka Univerzitet u Novom Sadu Poljoprivredni fakultet Departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine
  • Srđan Z Panić Univerzitet u Novom Sadu Poljoprivredni fakultet Departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine
  • Dušanka V Inđić Univerzitet u Novom Sadu Poljoprivredni fakultet Departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine
  • Nada Grahovac Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
  • Valéria J Guzsvány Univerzitet u Novom Sadu, PMF
  • Pavle Jovan Univerzitet u Novom Sadu, Naučni institut za prehrambenu tehnologiju
DOI: https://doi.org/10.2298/pif.v29i1.4841
Ključne reči: Residues||, ||ostaci, Acetamiprid||, ||acetamiprid, Sweet cherries||, ||trešnje, Dissipation||, ||razgradnja,

Sažetak


U cilju praćenja razgradnje acetamiprida u plodovima trešanja u periodu od primene
preparata do isteka karence, izvršen je tretman preparatom na bazi ove aktivne materije u preporučenoj dozi. Ogled je postavljen u zasadu srednje kasne sorte trešnje na lokalitetu Stepanovićevo u okolini Novog Sada. Plodovi su uzorkovani osam puta – odmah nakon primene preparata, 2, 4, 6, 8, 10, 12 i 14 dana. Ekstrakcija acetamiprida iz trešanja izvedena je QuEChERS metodom. Za određivanje acetamiprida korišćena je tečna hromatografija sa DAD detektorom (Agilent 1100, United States) i Agilent Zorbax Eclipse C18 kolonom (unutrašnji prečnik 50 mm x 4.6 mm, veličina čestica 1.8 μm). Kao mobilna faza upotrebljeni su acetonitril i 1.5% rastvor CH3COOH (30/70), sa protokom 1 ml/min, temperaturom kolone 25 oC i injektovanom zapreminom 2,5 μl, dok je kao odgovarajuća talasna dužina usvojena vrednost od 254 nm. Validacija metode je u potpunosti sprovedena u skladu sa zahtevima standarda SANCO/12495/2011 (EU Commission Health and Consumer Protection Directorate-General, 2011). Prosečna vrednost prinosa ekstrakcije acetamiprida iz trešanja proverena na tri nivoa obogaćenja (0.1-0.3 mg/kg) iznosila je 85.4%. Preciznost merenja razmotrena proverom ponovljivosti određivanja acetamiprida izražena je relativnom standardnom devijacijom (RSD) sa vrednošću manjom od 1.61%. U opsegu masenih koncentracija acetamiprida od 0,05 do 2,5 μg/ml postignuta je dobra linearnost odziva detektora sa koeficijentom varijacije od 0,995%. Limit detekcije i kvantifikacije za određivanje acetamiprida u trešnjama prikazanom metodom iznose 5 μg/kg i 14 μg/kg. Tokom ispitivanog perioda koncentracija acetamiprida u trešnjama se smanjivala od 0,592 mg/kg neposredno nakon primene insekticida do 0,111 mg/kg po isteku karence od 14 dana. Analizom je utvrđeno da je sadržaj acetamiprida u uzorcima plodova trešnje nakon isteka perioda karence ispod
maksimalno dozvoljene količine za ovu aktivnu materiju propisane Pravilnikom Republike
Srbije (0,2 mg/kg) i Evropske Unije (1,5 mg/kg).

Reference

Anastassiades, M., Lehotay, S.J., Stajnbaher, D., & Schenck, F.J. (2003). Fast and easy multiresidue method employing acetonitrile extraction/partitioning and ‘dispersive solidphase extraction’ for the determination of pesticide residues in produce. Journal of AOAC International, 86(2), 412-431. pmid:12723926

Commission of the European Communities. (2006). Annex to the report from the Commission to the Council and the European Parliament. Retrieved from http://

ec.europa.eu/agriculture /publi/reports/fruitveg/softfruit/ workdoc_en.pdf

COMMISSION REGULATION (EU) No. 978/2011 of 3 October 2011 amending Annexes II and III to Regulation (EC) No 396/2005 of the European Parliament and of the Council as regards maximum residue levels for acetamiprid, biphenyl, captan, chlorantraniliprole, cyflufenamid, cymoxanil, dichlorprop-P, difenoconazole, dimethomorph, dithiocarbamates, epoxiconazole, ethephon, flutriafol, fluxapyroxad,

isopyrazam, propamocarb, pyraclostrobin, pyrimethanil and spirotetramat in or on certain products. Official Journal of the European Union, (2011). L 258/12

EU Commission Health and Consumer Protection Directorate-General. (2011). Method validation and quality control procedures for pesticide residues analysis in food and

feed (Document No. SANCO/12495/2011). Brussels: EU Commission.

Fernandez-Alba, A.R., Valverde, A., Ag・ra, A., Contreras, M., & Chiron, S. (1996). Determination of imidacloprid in vegetables by high-performance liquid chromatography with diode-array detection. Journal of Chromatography A, 721(1), 97-105. pmid:8653199. doi:10.1016/0021-9673(95)00764-4

Kovanci, O.B., & Kovanci, B. (2006). Reduced-risk management of Rhagoletis cerasi flies (host race Prunus) in combination with a preliminary phenological model. Journal of Insect Science, 6(34), 1-10. doi:10.1673/031.006.3401

Lazić, S., Šunjka, D., Grahovac, M., Vuković, S., & Gvozdenac, S. (2012). Primena i ostaci organofosfornih insekticida u trešnji i višnji. Biljni lekar, 40(1), 57-64.

Lazić, S., Šunjka, D., Grahovac, N., Guzsv疣y, V., Bagi, F., & Budakov, D. (2012). Application of liquid chromatography with diode-array detector for determination of acetamiprid and 6-chloronicotinic acid residues in sweet cherry samples. Pesticides and Phytomedicine, 27(4), 321-329. doi:10.2298/pif1204321l

Lazić, S., Šunjka, D., Grahovac, N., & Guzsvány, V. (2013). Determination of acetamiprid in sweet cherry samples. In: Proceedings of the 19th International Symposium on Analytical and Environmental Problems (p. 56). Szeged, Hungary: SZAB.

Mandić, A.I., Lazić, S.D., Okresz, S.N., & Gaal, F. (2005). Determination of the Insecticide Imidacloprid in Potato (Solanum tuberosum L.) and Onion (Allium cepa) by High-Performance Liquid Chromatography with Diode-Array Detection. Journal of Analytical Chemistry, 60(12), 1134-1138. doi:10.1007/s10809-005-0256-x

Ministry of Health and Welfare of Japan. (1997). Bulletin 179 (September 1). Tokyo, Japan: Ministry.

Obana, H., Okihashi, M., Akutsu, K., Kitagawa, Y., & Hori, S. (2002). Determination of acetamiprid, imidacloprid, and nitenpyram residues in vegetables and fruits by high-performance liquid chromatography with diode-array detection. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 50(16), 4464-4467.

Official website of the European Commission. Retrieved from www.ec.europa.eu/food/animal/liveanimals/bees/neonicotinoids_en.htm

Park, J.Y., Choi, J.H., Kim, B.M., Park, J.H., Cho, S.K., Ghafar, M.W., Shima, J.H. (2011). Determination of acetamiprid residues in zucchini grown under greenhouse conditions: application to behavioral dynamics. Biomedical Chromatography, 25(1-2), 136-146. doi:10.1002/bmc.1529

Pravilnik o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje i o hrani i hrani za životinje za koju se utvrđuju maksimalno dozvoljene količine ostataka sredstava za zaštitu bilja. (2010). Službeni glasnik RS, 25/2010.

Sasaki, K., Nakamura, Y., Ninomiya, T., Tanaka, T., & Toyoda, M. (1998). Application of the Bulletin Method for Rapid Analysis of Pesticide Residues on the Analysis of 10 Pesticides Notified in 1997. Journal of Food Hygienic Society of Japan, 39(6), 448-452. doi:10.3358/shokueishi.39.6_448

Sekulić, J.S., & Jeličić, S.N.(Prir.). (2013). Sredstva za zaštitu bilja u prometu u Srbiji. Biljni lekar, 41(1-2), 11-296.

Sur, N., Pal, S., Banerjee, H., Adityachaudhury, N., & Bhattacharyya, A. (2000). Photodegradation of fenarimol. Pest Management Science, 56(3), 289-292. doi:10.1002/

(sici)1526-4998(200003)56:33.0.co;2-f

Tomlin, C.D.S. (2006). The Pesticide Manual, 14th ed. Farnham, UK: British Crop Protection Council.

Objavljeno
2014/06/30
Kako citirati
Lazić, S. D., Šunjka, D. B., Panić, S. Z., Inđić, D. V., Grahovac, N., Guzsvány, V. J., & Jovan, P. (2014). Razgradnja acetamiprida u plodovima trešanja. Pesticides and Phytomedicine / Pesticidi I Fitomedicina, 29(1). https://doi.org/10.2298/pif.v29i1.4841
Broj časopisa
Vol. 29 Br. 1 (2014): Pesticidi i fitomedicina
Rubrika
Originalni naučni članak
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).