The Značaj povišenog bazičnog 17 hidroksi progesterona u dijagnostici kongenitalne adrenalne hiperplazije kod dece
Sažetak
Uvod: Kongenitalna adrenalna hiperplazija (KAH) je oboljenje u kom nedostatak 21α-hidroksilaze uzrokuje deficit kortizola i aldosterona, sa posledičnim nagomilavanjem 17-hidroksiprogesterona. Klasičnu i neklasičnu formu bolesti predstavljaju znaci preuranjenog puberteta (PP), ubrzanog telesnog i koštanog sazrevanja. Klinički znaci zahtevaju laboratorijsku (povišen bazalni i stimulisani 17-hidroksiprogesteron) i genetičku potvrdu konačne dijagnoze.
Cilj: Utvrditi značaj povišenog bazalnog 17-hidroksiprogesterona kod dece sa znacima prevremenog puberteta u potvrdi dijagnoze kongenitalne adrenalne hiperplazije.
Materijal i metode: Prospektivna studija sprovedena je u Univerzitetskoj dečijoj klinici i Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu od 2019. do 2024. g. U studiji je učestvovalo 64 ispitanika oba pola, uzrasta do 18 godina, sa prevremenim pubertetom, ubrzanim koštanim i telesnim rastom, povišenim bazalnim 17-hidroksiprogesteronom, koji su podeljeni u dve grupe na osnovu prisustva/odsustva patogenih varijanti u genu CYP21A2. Obavljen je fizikalni pregled, antropometrijska merenja, procena skeletnog sazrevanja, uzeta krv za biohemijske i genetičku analizu, na osnovu kojih su ove dve grupe ispitanika upoređivane.
Rezultati: Istraživanjem je obuhvaćeno 64 ispitanika, podeljenih na dve grupe, sa potvrđenom dijagnozom KAH (30 ispitanika) i sa PP kao kontrolnom grupom (34 ispitanika). Pokazana je statistički značajna razlika u bazalnom (p=0.000000807) i stimulisanom 17-hidroksiprogesteronu (p= 0.0125), kortizolu (p= 0.0148) i androstenedionu (p= 0.014) kod homozigotnih nosioca patogenih varijanti u genu CYP21A2.
Zaključak: Klinički i laboratorijski pokazatelji poput prevremenog puberteta i 17-hidroksiprogesterona mogu biti značajni indikatori nosioca varijanti odgovornih za razvoj kongenitalne adrenalne hiperplazije.
Reference
2. Navarro-Zambrana AN, Sheets LR. Ethnic and National Differences in Congenital Adrenal Hyperplasia Incidence: A Systematic Review and Meta-analysis. Horm Res Paediatr. 2023; 96(3):249-258.
3. Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI. High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency. Am J Hum Genet. 1985; 37(4):650-67.
4. Claahsen-van der Grinten HL, Speiser PW, Ahmed SF, Arlt W, Auchus RJ, Falhammar H, et al. Congenital Adrenal Hyperplasia-Current Insights in Pathophysiology, Diagnostics, and Management. Endocr Rev. 2022; 43(1):91-159.
5. Honour JW. 17-Hydroxyprogesterone in children, adolescents and adults. Ann Clin Biochem. 2014; 51 (Pt 4):424-40.
6. Witchel SF. Congenital Adrenal Hyperplasia. J Pediatr Adolesc Gynecol. 2017; 30 (5):520-534.
7. ) Milacic I, Barac M, Milenkovic T, Ugrin M, Klaassen K, Skakic A, et al. Molecular genetic study of congenital adrenal hyperplasia in Serbia: novel p.Leu129Pro and p.Ser165Pro CYP21A2 gene mutations. J Endocrinol Invest. 2015;38(11):1199-210. doi: 10.1007/s40618-015-0366-8. Epub 2015 Aug 2. PMID: 26233337..(7)
8. Cole TJ, Green PJ. Smoothing reference centile curves: the LMS method and penalized likelihood. Stat Med. 1992; 11(10):1305-19.
9. Tanner JM, Whitehouse RH. Clinical longitudinal standards for height, weight, height velocity, weight velocity, and stages of puberty. Arch Dis Child. 1976; 51(3):170-9.
10. Held PK, Bird IM, Heather NL. Newborn Screening for Congenital Adrenal Hyperplasia: Review of Factors Affecting Screening Accuracy. Int J Neonatal Screen. 2020; 6(3):67.
11. Silva RS, Carvalho B, Pedro J, Castro-Correia C, Carvalho D, Carvalho F, et al. Differences in hormonal levels between heterozygous CYP21A2 pathogenic variant carriers, non-carriers, and females with non-classic congenital hyperplasia. Arch. Endocrinol. Metab. 2022; 66(2):168-75.
12. Bello R, Lebenthal Y, Lazar L, Shalitin S, Tenenbaum A, Phillip M, et al. Basal 17-hydroxyprogesterone cannot accurately predict nonclassical congenital adrenal hyperplasia in children and adolescents. Acta Paediatr. 2017; 106(1):155-160.
13. Kim KW. Unravelling Polycystic Ovary Syndrome and Its Comorbidities. J Obes Metab Syndr. 2021; 30(3):209-221.
Sva prava zadržana (c) 2025 Vera Zdravković

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
The published articles will be distributed under the Creative Commons Attribution 4.0 International License (CC BY). It is allowed to copy and redistribute the material in any medium or format, and remix, transform, and build upon it for any purpose, even commercially, as long as appropriate credit is given to the original author(s), a link to the license is provided and it is indicated if changes were made. Users are required to provide full bibliographic description of the original publication (authors, article title, journal title, volume, issue, pages), as well as its DOI code. In electronic publishing, users are also required to link the content with both the original article published in Journal of Medical Biochemistry and the licence used.
Authors are able to enter into separate, additional contractual arrangements for the non-exclusive distribution of the journal's published version of the work (e.g., post it to an institutional repository or publish it in a book), with an acknowledgement of its initial publication in this journal.
