Komunikaciona efikasnost kao pokazatelj profesionalizma medicinske sestre vaspitača

Ključne reči: komunikacija, medicinska sestra - vaspitač, predškolsko vaspitanje, profesionalne kompetencije

Sažetak


Uvod: Кomunikacija je složen i dinamičan proces u kome se šalju i primaju verbalne i neverbalne poruke. Кomunikacija je veština koja se uči, vežba i usavršava. Dobre komunikacione veštine doprinose kvalitetnijim verbalnim i neverbalnim porukama, što ima za posledicu kvalitetnije sporazumevanje u životu i tokom rada. Komunikacija predstavlja osnovu profesionalne kompetencije medicinske sestre ‒ vaspitača i ključni faktor uspešnog vaspitno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama. Njena uloga je naročito izražena u radu sa decom jaslenog uzrasta, gde su empatija, aktivno slušanje i neverbalni znaci od presudnog značaja za uspostavljanje poverenja i emocionalne sigurnosti.

Cilj: Cilj istraživanja bio je ispitivanje razvijenosti komunikacionih veština kod medicinskih sestara ‒ vaspitača i utvrđivanje uticaja sociodemografskih faktora na percepciju i primenu komunikacionih kompetencija u radu sa decom i roditeljima.

Metode: Istraživanje je sprovedeno u osam vrtića Predškolske ustanove „Lane“ na teritoriji opštine Grocka. Uzorkom je obuhvaćeno 50 medicinskih sestara ‒ vaspitača zaposlenih u jaslenim vaspitnim grupama, koje su dobrovoljno i anonimno popunjavale upitnik. Podaci su obrađeni deskriptivnom, analitičkom i statističkom metodom.

Rezultati: Rezultati su pokazali visok nivo svesti o značaju komunikacije (96% ispitanika) i izraženu spremnost za prilagođavanje komunikacije uzrastu deteta i primenu aktivnog slušanja (preko 94% ispitanika). Statistički značajne razlike utvrđene su u odnosu na radni staž i stručnu spremu. Mlađi vaspitači i oni sa višim nivoom obrazovanja pokazali su veći stepen slaganja sa tvrdnjama o važnosti verbalne i neverbalne komunikacije.

Zaključak: Komunikacija se potvrđuje kao kompleksna profesionalna veština koja zahteva kontinuirano usavršavanje i prilagođavanje individualnim karakteristikama dece. Formalno obrazovanje, stručni razvoj i refleksivna praksa doprinose unapređenju kvaliteta komunikacije u predškolskom okruženju.

 

Biografije autora

Radica Tasić, Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd, Srbija

dr sci. med. Radica Tasić, viši predavač

Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd, Srbija

Ljiljana Jovčić, Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd, Srbija

dr Ljiljana Jovčić, profesor strukovnih studija

Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd, Srbija

Dragica Ranković, Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd

dr Dragica Ranković, viši predavač

Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd

Tijana Gašić, Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd, Srbija

Tijana Gašić, student

Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstevna škola, Beograd, Srbija

Reference

Ševkušić S. Značaj komunikacijske kompetentnosti vaspitača za dečji socijalni i emocionalni razvoj. Vaspitač u 21. Veku. 2020;19:34‒45.

Todorović K. Komunikacija kao sredstvo i efekat vaspitanja. Vaspitanje i obrazovanje – časopis za pedagošku teoriju i praksu. 2011; 4:59‒69

Tafa E. Effective communication in early childhood education. Int J Early Child Educ. 2018; 24(2):123–36.

Ata-Aktürk A, Demircan HÖ. Preschool teachers’ teacher-child communication skills: The role of self-efficacy beliefs and some demographics. J Educ Hum Dev. 2017; 6(3):86–97.

DeCapua A, Tian L. Developing the communication skills of early childhood teacher candidates: The case of advice. Eurasian J Appl Linguist. 2015; 1(2):57–75.

Alberti R, Emmons M. Your perfect right: Assertiveness and equality in your life and relationships. 9th ed. California: Impact Publishers; 2008.

Knapp ML, Hall JA. Nonverbal communication in human interaction. 8th ed. Boston: Cengage Learning; 2010.

DJabbarovna BS. Fostering communication skill of preschool children. Academicia Globe. 2021; 2(09):50–4.

Gustafsson, J., Ray, C., Lehto, E. et al. Role of early childhood educators’ demographic characteristics and perceived work environment in implementation of a preschool health promotion intervention. Arch Public Health 81, 127 (2023). https://doi.org/10.1186/s13690-023-01133-z

Milošević T. Vaspitači i učitelji u pedagoškoj komunikaciji. Krugovi detinjstva.2017;2:82-92.

Yahşi Ö. Examination of educators' self-efficacy for effective communication. Kıbrıslı Eğitim Bilimleri Dergisi. 2021; 16(2):451–67.

Bronfenbrenner U. The ecology of human development: Experiments by design and nature. Harvard University Press; 1989.

Vygotsky LS. Mind in society: The development of higher psychological processes. Cambridge (MA): Harvard University Press; 1978.

Breneselović DP. Kompetencije ili kompetentnost: različiti diskursi profesionalizma vaspitača. Vaspitanje i obrazovanje. 2013; 34(2):57-68.

Jull J, Jensen H. Kompetencija u pedagoškim odnosima: od poslušnosti do odgovornosti. Beograd: Eduka; 2014.

Kulinxa G. Interpersonalna komunikacija u programima ranog djetinjstva usmjerenima na dijete. Metodika. 2010; 11(21):240–51.

Vasilyeva VS, Nukitina EY, Reznikova EV, Druzhinina LA, Osipova LB. Structure of communication competence of teachers of preschool educational institutions. Eur Proc Soc Behav Sci. 2021; 2:50–4.

Maslach C, Leiter MP. Burnout. Stress and health. 2016; 32(5):439–46.

Tasic, R., Rajovic, N., et. Milic, N., Nursery teachers in preschool institutions facing burnout: Are personality traits attributing to its development?. PLOS ONE. 2020;15(11)

Nurani Y, Utami AD. Early Childhood Education Teachers' Effective Communication Based Teaching Skill. In: 9th International Conference for Science Educators and Teachers (ICSET 2017). 2017: 723–8.

Objavljeno
2026/03/16
Rubrika
Originalni naučni rad