Stepen uključenosti predškolske dece u fizičko vaspitanje i sport - Pilot projekat istraživanja "Vežbaj pravo, budi zdravo"
Sažetak
Predškolski uzrast je ključan za razvoj motoričkih veština i formiranje zdravstvenih navika. Svetska zdravstvena organizacija upozorava na rizike hipokinezije (nedovoljne fizičke aktivnosti), koja može dovesti do gojaznosti, hipertenzije i bolesti metabolizma. Predškolske ustanove imaju važnu ulogu u promovisanju fizičke aktivnosti kroz organizovane programe. Istraživanja pokazuju da posebno osmišljeni programi fizičkog vežbanja poboljšavaju motoričke sposobnosti dece, što ukazuje na potrebu za sistemskim pristupom uključivanja dece u sportsko-rekreativne aktivnosti. Projekat „Vežbaj pravo, budi zdravo“ Saveza za predškolski sport i fizičko vaspitanje Srbije predstavlja jedan od napora u tom pravcu. Predmet ovog istraživanja je percepcija roditelja o uključenosti predškolske dece u fizičko vaspitanje i sport. Shodno problemu, a u skladu sa predmetom istraživanja osnovni cilj ovog istraživanja je utvrditi procenu roditelja o uključenosti predškolske dece u fizičko vaspitanje i sport. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 121 roditelja dece iz pet beogradskih opština (Palilula, Savski venac, Novi Beograd, Stari grad i Voždovac). Rezultati su pokazali da 51,24% dece vežba 1-2 puta nedeljno, dok 36,36% vežba 3-4 puta nedeljno. Nije uočena statistički značajna razlika u učestalosti vežbanja između dečaka i devojčica. Većina dece poseduje osnovne motoričke veštine, poput vožnje trotinetom (76,86%) i bicikla (39,67%), dok su aktivnosti kao što su plivanje (48,76%) i vožnja skejta (8,26%) manje zastupljene. Roditelji su izrazili visoku zainteresovanost za redovno organizovano fizičko vežbanje u vrtićima, sa 95% pozitivnih odgovora. Istraživanje je ukazalo na potrebu za sistemskim rešavanjem problema nedovoljne fizičke aktivnosti dece predškolskog uzrasta.
Reference
Bala, G. (2004). Kvantitativne razlike osnovnih antropometrijskih karakteristika i motoričkih sposobnosti dečaka i devojčica u predškolskom uzrastu. Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije, 39, 219-227.
Breg, K. (2019). Analiza razvoja određenih motoričkih sposobnosti različito fizički aktivne dece predškolskog uzrasta. Pedagoška stvarnost, 65(1), 21-30.
Burdette, H. L., & Whitaker, R. C. (2005). Resurrecting free play in young children: Looking beyond fitness and fatness to attention, affiliation, and affect. Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine, 159(1), 46-50.
Copeland, K. A., Sherman, S. N., Kendeigh, C. A., Kalkwarf, H. J., & Saelens, B. E. (2012). Societal values and policies may curtail preschool children’s physical activity in child care centers. Pediatrics, 129(2), 265-274.
De Privitellio, S., Caput-Jogunica, R., Gulan, G., & Boschi, V. (2007). Uticaj sportskog programa na promene motoričkih sposobnosti predškolaca. Medicina Fluminensis, 43(3), 204-209.
Đorđić, V. i Bala, G. (2006). Fizička aktivnost dece u predškolskog uzrasta. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture.
Gallahue, D. L., & Ozmun, J. C. (2012). Understanding Motor Development: Infants, Children, Adolescents, Adults. New York: McGraw-Hill Education.
Ginsburg, K. R., & The Committee on Psychosocial Aspects of Child and Family Health (2007). The importance of play in promoting healthy child development and maintaining strong parent-child bonds. Pediatrics, 119(1), 182-191.
Haywood, K. M., & Getchell, N. (2019). Life Span Motor Development. Champaign, IL: Human Kinetics.
Hesketh, K. R., Lakshman, R., & Van Sluijs, E. M. F. (2017). Barriers and facilitators to young children's physical activity and sedentary behaviour: A systematic review and synthesis of qualitative literature. Obesity Reviews, 18(9), 987-1017.
Lobo, M. A., & Galloway, J. C. (2013). Enhanced handling and positioning in early infancy advances development throughout the first year. Child Development, 84(4), 1299–1312.
Payne, V. G., & Isaacs, L. D. (2020). Human Motor Development: A Lifespan Approach. New York: Routledge.
Pelemiš V. (2016). Uticaj dodatnog programa fizičkog vežbanja na motorički i morfološki status predškolske dece. Novi Sad: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.
Tandon, P. S., Zhou, C., Lozano, P., & Christakis, D. A. (2011). Preschoolers' total daily screen time at home and by type of child care. Journal of Pediatrics, 158(2), 297-300.
Tucker, P. (2008). The physical activity levels of preschool-aged children: A systematic review. Early childhood research quarterly, 23(4), 547-55.
Užičanin, E., Džibrić, Dž., Đug, M., i sar. (2023). Kretne navike djece predškolskog uzrasta u Bosni i Hercegovini. SPORT - Nauka i praksa, 13(1), 1-6.
Vještica, R. (2012). Angažovanost studenata Beograda u rekreaciji. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.
Vukmirović, Z., i Hadžiselimović, D. (1993). Analiza čestica u testu zrelosti za školu. Godišnjak Zavoda za psihologiju, 2, 179-187.
World Health Organization. (2020). WHO Guidelines on Physical Activity and Sedentary Behaviour.