Poslovna ekonomija
https://www.aseestant.ceon.rs/index.php/poseko
sr-RS@latinPoslovna ekonomija1820-6859ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA I KREDITNA AKTIVNOST TOKOM KRIZE: SLUČAJ SRBIJE
https://www.aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/53768
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Zaštitni slojevi kapitala osiguravaju da će banke u slučaju finansijske krize imati kapacitet da apsorbuju sve gubitke. Održavanje zaštitnih slojeva kapitala na visokom nivou omogućava bankama da nastave sa kreditiranjem u vreme krize, štiteći stabilnost finansijskog sistema. S druge strane, banke mogu da smanje kreditnu aktivnost kako bi održale kapitalnu adekvatnost ako se zaštitni slojevi kapitala uspostave na niskom nivou, što bi moglo pogoršati ekonomski pad. Da bi se garantovao ekonomski oporavak, neophodno je pronaći ravnotežu između uspostavljanja i održavanja finansijske stabilnosti i kreditne aktivnosti u kriznim periodima. Zaštitni slojevi kapitala koje su banke u Republici Srbiji morale da izdvoje od implementacije Bazela III biće analizirani u ovom radu uz sagledavanje trenda kreditne aktivnosti u vremenima krize, uključujući pandemiju korona virusa, energetsku krizu, visoku inflaciju i značajne geopolitičke tenzije. Kako se kreditna aktivnost oporavila, analiza je pokazala da je bankarski sektor Republike Srbije zadržao adekvatnu kapitalizaciju u periodima značajne krize.</p>Vesna Martin
Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija
2025-02-192025-02-1926212210.5937/poseko26-53768EXPLORING THE RELATIONSHIP BETWEEN CHARACTERISTICS OF EXTERNAL COMMUNICATION AND USER EXPERIENCE - CASE OF UPWORK FREELANCING PLATFORM
https://www.aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/56144
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; border: none; mso-padding-alt: 31.0pt 31.0pt 31.0pt 31.0pt; mso-border-shadow: yes;"><span style="color: #111111;">Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita odnos između različitih kanala komunikacije, vremena odziva i korisničkog iskustva na onlajn platformi Upvork. Uzorak je obuhvatio 300 korisnika platforme koji su procenjivali zadovoljstvo, efikasnost i poverenje u pružaoce usluga na osnovu interakcija kroz različite kanale komunikacije (Upvork platforma, e-pošta, video pozivi i instant poruke). Rezultati korelacione analize su pokazali značajnu korelaciju između zadovoljstva i efikasnosti i zadovoljstva i poverenja, dok je odnos efikasnosti i poverenja takođe bio pozitivan i statistički značajan. ANOVA je pokazala da postoji značajna razlika u prosečnom nivou zadovoljstva korisnika između različitih kanala komunikacije. Regresioni model za predviđanje zadovoljstva na osnovu vremena odziva i izbora komunikacionih kanala pokazao je da kraće vreme odziva i korišćenje video poziva značajno doprinose većem zadovoljstvu. Rezultati pokazuju da izbor pravog kanala komunikacije i brzine odgovora mogu igrati ključnu ulogu u poboljšanju korisničkog iskustva na onlajn platformama.</span></p>Vesna ŠćepanovićIvan Šćepanović
Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija
2025-02-192025-02-19262374910.5937/poseko26-56144Engleski Uticaj budžetskih deficita na GDP u zemljama EU od 2000. do 2022. godine.
https://www.aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/53834
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36.0pt;"><span lang="EN-US">Budžetski deficit je tema koja ima značajan uticaj na ekonomski razvoj i stabilnost. Nastaje kada rashodi vlade premašuju prihode, što obično dovodi do zaduživanja kako bi se pokrio razlika. Deficit može imati i pozitivne i negativne efekte, u zavisnosti od toga kako se koristi i od trenutne ekonomske situacije. Ovaj naučni rad istražuje uticaj budžetskih deficita na GDP u zemljama EU. Istraživanje je sprovedeno za period od 2000. do 2022. godine. Cilj studije je da proceni uticaj budžetskih deficita na GDP pregledom relevantne literature i korišćenjem statističkog modela, konkretno GLS modela u softverskom paketu STATA. Pored budžetskih deficita kao nezavisne varijable, korišćene su i varijable inflacije, zdravstva, nezaposlenosti i štednje. Na osnovu sprovedenog istraživanja, utvrđen je značajan pozitivan uticaj budžetskih deficita na GDP u zemljama EU. Ostali potencijalni faktori koji bi mogli imati uticaj nisu uključeni u model, što može dovesti do pristrasnosti usled izostavljenih varijabli. Iako je istraživanje koristilo napredne tehnike za panel podatke i rešavalo izazove poput nebalansiranih panela i prisustva heteroskedastičnosti i autokorelacije, preostali efekti i dalje mogu uticati na rezultate. Buduće studije mogle bi uključiti više makroekonomskih varijabli, kao što su kamatne stope, trgovinski bilans i struktura javnog duga.</span></p>Dalibor ŠareDejan Tošev
Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija
2025-02-192025-02-19262506510.5937/poseko26-53834PRAVNI OKVIR VANREDNIH SITUACIJA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI
https://www.aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/56576
<p class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Vanredne situacije predstavljaju element svake države i društva, pa tako i Republike Srbije i njene Autonomne pokrajine Vojvodine. Bilo da su izazvane prirodnim katastrofama ili ljudskim delovanjima, ovakve krize dovode do značajnog gubitka ljudskih života, ozbiljne štete na životnoj sredini i velikih materijalnih gubitaka. Definisanje adekvatnog pravnog okvira vanrednih situacija predstavlja ključni element upravljanja vanrednim situacijama i zaštiti stanovništva od različitih pretnji, uključujući prirodne katastrofe, tehnološke havarije, epidemije i različite društvene sukobe. Predmet istraživanja u ovom radu jesu vanredne situacije, preciznije, analiza pravnih propisa koji se odnose na vanerdne situacije na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, sa akcentom na Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama. U analizi su korišćene pozitivno-pravne metod i logički metodi indukcije i dedukcije. </span></p>Zorana IvetićJovanka Tošić
Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija
2025-02-192025-02-19262668410.5937/poseko26-56576ULOGA VEŠTAČKE INTELIGENCIJE U TURISTIČKOM MARKETINGU - KRATAK PREGLED STANJA U SRBIJI
https://www.aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/17896
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify; line-height: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Times New Roman',serif;">Poslednjih godina, dinamičan razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija imao je ogroman uticaj na marketing. Danas smo svedoci nove revolucionarne transformacije: veštačka inteligencija (VI) menja svet poslovanja, obrazovanja, zdravstva, turizma, marketinga, itd. VI je već sastavni deo naše sadašnjosti i može se primeniti u mnogim oblastima. Nove mogućnosti otvaraju se i u svetu turističkog marketinga. U ovoj studiji su predstavljene neke od najvažnijih mogućnosti za korišćenje VI u marketingu i turističkom marketingu, a takođe je prikazana i situacija u Srbiji, odnosno gde je upotreba VI u zemlji uopšte i u oblasti turističkog marketinga.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify; line-height: normal;"><strong><span style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Times New Roman',serif;"> </span></strong></p>Bela Muhi
Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija
2025-02-192025-02-19262233610.5937/poseko26-17896