CONCEPTUAL-CATEGORICAL APPARATUS OF SOCIAL WORK IN THE FIELD OF JUVENILE DELINQUENCY AS A REFLECTION OF THEORETICAL APPROACHES
Abstract
Starting from the fact that theories of social work form a specific language, the subject of research is the conceptual-categorical apparatus of social work in the field of juvenile delinquency, as an indicator of theoretical foundations in the practice of social work. The basic research question is whether the conceptual-categorical apparatus of the profession of social work reflects traditional theoretical conceptions (positivist and structural-functional) or contemporary (existentialism, interactionist-constructivist, and radical-critical). By means of analysing the contents of 100 official documents collected from five centres for social work in the Republic of Srpska, we identify the key terms, the frequency of using these terms, and the context in which they are used. The results of the research show that the conceptual-categorical apparatus of the profession of social work reflects the positivist-structural-functionalist theoretical conceptions. The traditional approaches in social work, those of correctional-protective social work and the medical model of social work discourage any sort of active participation of social workers. The development of science of social work, the promotion of social work education, and new professional staff should advance the profession in accordance with the basic postulate of modern social work - the production of social changes.
References
Guberina, P. (1967). Stilistika. URL: https://stilistika.org/vi-stilisticki-i-stilografski-postupci-naucna-i-literarna-analiza, posjećeno 22.02.2019.
Fajgelj, S. (2004). Metode istraživanja ponašanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
From, E. (1984). Zdravo društvo. Zagreb: Naprijed, Avgust Cesarec, Beograd: Nolit.
Howe, D. (1997). Uvod u teoriju socijalnog rada, Beograd: Naučno-istraživački centar za socijalni rad i socijalnu politiku FPN.
Jugović, A. (2004). Teorije društvene devijantnosti i socijalni rad. Socijalna misao, Beograd, 2004, br. 3–4, str. 9–32.
Jugović, A. (2005). Jezik profesije socijalnih radnika. Socijalna misao, Beograd, 1–2, 113–135.
Knežević, M., Miljenović, A., i Branica, V. (2013). Teorija socijalnog rada. Zagreb: Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zavod za socijalni rad.
Martinović, M. (1994). Bitna obilježja autentične teorije socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada, Vol. 1, No, 1, 7–17.
Milosavljević, M. (2013). Socijalna istraživanja. Beograd: Službeni glasnik.
Milosavljevć, M. Brkić, M. (2005). Socijalni rad u zajednici. Beograd: Službeni glasnik.
Miljević, I. M. (2007). Metodologija naučnog rada. Istočno Sarajevo: Filozofski fakultet.
Payne, M. (2001). Savremena teorija socijalnog rada. Banja Luka: Filozofski fakultet.
Petrović, J. (2017). Teorije socijalnog rada i društvenih devijacija kao osnov za medijaciju u socijalnom radu. u Macanović, N. (ur.), Društvene devijacje – Anomija društva i posljedice (str. 11–29). Banja Luka: Centar modernih znanja.
Ustav Republike Srpske. (1992). Službeni glasnik Republike Srpske, br. 21/92.
Vujević, M. (2006). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Vll Dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske. (2012). Službeni glasnik Republike Srpske. br. 37/12.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
