KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA MORSKIH VODA I ORGANIZAMA U ZAKONODAVSTVU I PRAKSI REPUBLIKE HRVATSKE

  • Lucija Sokanović Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
DOI: https://doi.org/10.5937/gakv96-47873
Ključne reči: morske, morski okoliš, onečišćenje okoliša, protuzakoniti lov i ribolov, uništavanje zaštićenih dijelova prirode

Sažetak


 Kaznenopravna zaštita morskih voda i organizama dominantno je regulirana inkriminacijama iz glave XX. Kaznenog zakona, odnosno kaznenim djelima protiv okoliša. Riječ je o sljedećim kaznenim djelima: Onečišćenje okoliša (čl. 193.), Ispuštanje onečišćujućih tvari s plovnog objekta (čl. 194.), Ugrožavanje okoliša otpadom (čl. 196. st. 2.), Ugrožavanje okoliša postrojenjem (čl. 197.), Ugrožavanje okoliša radioaktivnim tvarima (čl. 198.), Uništavanje zaštićenih dijelova prirode (čl. 200.), Uništavanje staništa (čl. 201.), Protuzakoniti lov i ribolov (čl. 204.), Ubijanje ili mučenje životinja (čl. 205.), Prenošenje zaraznih bolesti životinja i organizama štetnih za bilje (čl. 206.). Nabrojana kaznena djela polaze od suvremenih biocentričkih koncepcija zaštitnog objekta. Prilikom kaznenopravne zaštite morskih voda i organizama ishodište je definicija morskog okoliša iz važećeg Zakona o zaštiti okoliša. Nakon uvoda se u radu određuju opće značajke kaznenopravne zaštite okoliša s naglaskom na morske vode i organizme, kao i značenje pojma kriminala protiv morskog okoliša. Nastavno se iznose kaznena djela protiv mora i morskog okoliša te utvrđuje njihova usklađenost s relevantnim propisima Europske unije. Značajan dio rada posvećen je analizi pribavljene državnoodvjetničke i sudske prakse.

Reference

-Bačić, A., Ustavni temelji i problemi zaštite okoliša u hrvatskom i europskom pravu. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 4/2008.
-Börner, R. (2019). Umweltstrafrecht. Springer, Berlin.
-Bueger, C., Edmunds, T. (2020). Blue Crime: Conceptualising Transnational Organised Crime at Sea.
-Demont, J. (2003). Maritime Drug Smuggling and Rum-Running.
-Lončarić-Horvat, O., Cvitanović, L., Gliha, I., Josipović, T., Medvedović. D., Omejec, J., Seršić, M. (2003). Pravo okoliša. Zagreb.
-Kirn, A. (1992). Od antropocentrične k ekocentričnoj etici. Socijalna ekologija, vol. 1., br. 3.
-Mišić Radanović, N.; Banovac, A.; Rakuljić, V. (2022). Status i zaštita životinja u kaznenom pravu Republike Hrvatske. Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu, god. 65, str. 279–311.
-Novoselec, P. (ur). (2007)., Posebni dio kaznenog prava. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
-Lycan, T., Van Buskirk, L. (2021). What we know about Maritime Environmental Crime.
-Pavlović, Š. (2015). Kazneni zakon. Zakonski tekst, komentari, sudska praksa. Libertin naklada, Rijeka.
-Sokanović, L., Boko, M. (2021). Marine Pollution in Croatia: Old Questions and New Developments from the Perspective of Criminal Law. Zbornik radova 3. Međunarodne konferencije pomorskog prava „Suvremeni izazovi pomorske plovidbe“. ISCML Split 2021. DES Split.
-Turković, K.; Novoselec, P.; Grozdanić, V.; Kurtović Mišić, A.; Derenčinović, D.; Bojanić, I.; Munivrana Vajda, M.; Mrčela, M.; Nola, S.; Roksandić Vidlička, S. et al. (2013). Komentar Kaznenog zakona. Narodne novine, Zagreb.
-Vizjak, S. (2010). Kaznenopravna zaštita mora od onečišćenja s brodova u pravu Europske unije. Naše more, vol. 7, br. 3-4., str. 164-169.
-Witbooi, E., Ali, K-D. et al. (2020). Organized Crime in the Fisheries Sector Threatens a Sustainable Ocean Economy. Nature, br. 588.
-Wright, J. (2019.) Darknet usage in the illegal wildlife trade.
Objavljeno
2025/04/09
Broj časopisa
Vol. 96 Br. 2 (2024): Glasnik Advokatske komore Vojvoodine
Rubrika
Originalni naučni rad

 

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

 

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
  3. Autorima je dozvoljeno da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka.